Odiseja

AUTOR: HOMER

“Odiseja”, kao i “Ilijada”, pripisuju se grčkom autoru Homeru, iako se o njegovom životu jako malo zna pa tako nije ni sigurno da li je on zaista autor ovih djela. Upitno je li pjesnik Homer uopće postojao te je li “Odiseju” napisala samo jedna osoba. Postoje čak i oni koji Homeru pripisuju samo “Ilijadu”, ali ne i “Odiseju”. Ipak, zbog razlike u načinu pisanja i različitih događaja koji su opisani, pretpostavlja se da je Homer “Odiseju” napisao u kasnijim godinama života.

Smatra se da je djelo nastalo u 8. ili 7. stoljeću prije Krista, a oblik u kojem ga danas čitamo dobio je u 6. stoljeću prije Krista, kada je tadašnji vladar Atene počeo organizirati Panatenejske svečanosti na kojima su se izvodile Homerove pjesme, uključujući i one iz “Odiseje”. Djelo je podijeljeno na 24 pjevanja, s ukupno 12 110 heksametara. Broj pjevanja, prema Aleksandrijskim filolozima, odgovara broju slova u grčkom alfabetu.

Radnja započinje nakon pada Troje, a u središte radnje stavlja borca iz trojanskog rata, Odiseja, koji se već godinama nakon završetka rata pokušava vratiti u domovinu. Na početku djela, o njegovoj se sudbini saznaje se iz pripovijedanja drugih likova. Upoznajemo i njegova sina koji kreće u potragu za vijestima o ocu. Kad radnja dođe do Odiseja i njegovih dogodovština, poznate su nam sve okolnosti njegova izbivanja. On u nekoliko pjevanja prepričava sve što mu se događalo posljednjih godina. U drugoj polovici djela, on se napokon vraća u domovinu i smišlja osvetu proscima, kako bi vratio ono što mu pripada.

Radnja cijele “Odiseje” odvija se kroz 41 (ili po nekim tumačenjima 40) dan, ne računajući Odisejevo pripovijedanje o događajima iz svoje prošlosti. Započinje odmah nakon završetka Trojanskog rata (o kojem je govorila “Ilijada”) i to u samom središtu radnje, in medias res, zazivom muze te se iznose ključni podaci o likovima i vremenu radnje. Pripovjedač je sam autor, osim nekoliko pjevanja, u kojima Odisej sam iznosi činjenice o svojim putovanjima i doživljajima.

Radnja djela smještena je u vrijeme u kojem je uobičajeno da bogovi šetaju među ljudima te s njima komuniciraju. Tako božica Atena ima važnu ulogu u djelu jer se pojavljuje u interakciji s raznim likovima, posebice s Telemahom i Odisejem. Često prerušena, daje im savjete te im pomaže u ostvarenju cilja. Odisej je običan čovjek, iako izgledom i snagom nalikuje božanstvu. Ipak, iako posjeduje brojne vrline, poput odvažnosti, mudrosti i visoke inteligencije, kao i svaki obični čovjek, često podlegne iskušenju i odabere krivi put.

“Odiseja” je, uz “Ilijadu” jedno od najvažnijih djela antičke književnosti. Danas se smatra klasikom nemjerljive kulturne i umjetničke vrijednosti. Homer je utjecao na mnoge autore svog vremena, ali i na pisce kroz cijelu književnost do današnjih dana, a njegova djela su neponovljiva književna ostvarenja kojima do danas nema premca.

Vrsta djela: epopeja

Vrijeme radnje: razdoblje nakon trojanskog rata

Mjesto radnje: Itaka, otoci koje Odisej posjećuje na svojem putovanju

Tema djela: Odisejevo putovanje kojim se vraćao kući

Ideja djela: prikaz nedaća koje je Odisej morao proživjeti da bi se vratio domu i voljenoj ženi

Kratak sadržaj

Radnja započinje zazivom muze da pomogne opjevati priču o Odiseju i on odmah započinje s in medias res, spominjući da se odvija dvadeset godina od Odisejeva odlaska u trojanski rat, a deset godina nakon završetka rata i pada Troje, kada su se svi junaci osim Odiseja vratili na Itaku. Odisej je osam godina bio zarobljen na Ogigiji, gdje ga je držala boginja Kalipsa, želeći da joj on bude muž. Posidon se ljutio na Odiseja jer je oslijepio njegovog sina, kiklopa Polifema i ne želi se zalagati za to da se Odisej vrati kući.

Atena odlazi na Itaku, razgovarati s Telemahom, Odisejevim sinom, pri tome preuzimajući obličje Odisejeva prijatelja Menta. Telemah se oca ne sjeća jer se rodio nakon što je on otišao u rat. Sada je već mladić i više se ne nada da bi mu se otac mogao vratiti. Na Itaci je mnoštvo prosaca koji se goste u Odisejevoj kući, u nadi da će netko od njih uspjeti isprositi njegovu ženu Penelopu i vladati umjesto njega. Atena govori Telemahu da je Odisej živ i da će se uskoro vratiti na Itaku. Ona savjetuje Telemaha da se riješi prosaca, a zatim ode u Pil i Spartu raspitati se o ocu. Telemah obavještava prosce o svojoj odluci, a na pitanje tko je bio stranac s kojim je pričao, odgovara da je to bio očev prijatelj, iako je sumnjao da se radi o božanstvu.

Sutradan na skupštini, Telemah se tuži na prosce koji  stalno prave gozbe u njegovom domu, umjesto da odu Ikariju, Penelopinom ocu i isprose je pa neka on odluči kome će ona pripasti. Antinoje mu odgovara da je Peneope kriva jer je obećala da će se udati kad završi tkanje Laertu. Ali ona bi preko dana tkala, a preko noći sve to kvarila i tako varala prosce. Telemah brani majku i moli skupštinu da mu daju lađu kako bi se uputio u Pil i Spartu, tražiti vijesti o ocu. Atena ponovno posjećuje Telemaha, ovaj put prerušena u drugog prijatelja, Mentora i ohrabruje ga prije putovanja. Zatim se prerušava u Telemaha i po gradu skuplja ljude koji će poći na put s njim.

Kad stignu u Pil, obraćaju se Nestoru moleći ga za vijesti o Odiseju, ali on ne zna što se s njim dogodilo. Nakon rata, dvojica braće, Menelaj i Agamemnon, pošli su svaki svojim putem. Isto se dogodilo i s Nestorom i Odisejem. Telemah stiže u Spartu, gdje Menelaj i Helena slave svadbe sina i kćeri. Prihvate Telemaha i Pisistrata, Nestorova sina, a kasnije prepoznaju Telemaha kao Odisejeva sina. Pričaju se priče o Odiseju, među kojima je i slavna priča s trojanskim konjem. Menelaj govori da je saznao da je Odisej živ, zarobljen na Kalipsinom otoku. Za to vrijeme prosci smišljaju kako će ubiti Telemaha na njegovom povratku, a za to saznaje Penelopa, koja je zbog toga neutješna. Atena joj u snu šalje utvaru Iftimu, Penelopinu sestru, da je uvjeri da je Telemah zaštićen i siguran.

Bogovi vijećaju i na Atenin nagovor Zeus odredi da se Odisej može vratiti kući. Šalju glasnika na Kalipsin otok da je obavijesti da mora pustiti Odiseja. Ona se teško miri s tim, ali ipak se pokorava Zeusovoj volji. Odisej gradi čamac i krene na put. Osamnaestog dana plovidbe, približava se feačkoj obali, ali Posidon se razljuti kad je shvatio da je Odisej pušten, podigne oluju i uništi mu čamac. Uz pomoć božice Atene, Odisej se nađe na obali i provodi noć u šumi.

Sutradan se budi i na obali rijeke susreće Nausikaju i njezine dvorkinje koje su prale rublje. Ostavljaju ga nasamo kako bi se mogao okupati, a za to vrijeme ga Atena proljepša, kako bi bio privlačniji da se Nausikaja zaljubi u njega. Nausikaja je kći kralja Feačana, Alkinoja i ona mu pomaže. Poziva ga na svoj dvor. Daje mu upute kako da tamo stigne i kako da se ponaša prema njezinim roditeljima. Na putu u palaču, Odisej susreće Atenu koja ga omota maglom kako ga Feačani ne bi prepoznali i smetali. Savjetuje ga da se obrati kraljici koja će mu pomoći da se vrati kući i on tako učini. Ispovijedi im svoju priču, kako je na povratku u domovinu završio na Kalipsinom otoku i kod nje boravio osam godina, dok joj bogovi nisu naredili da ga pusti. Tako je nakon oluje i uništenog čamca, završio na feačkoj obali, gdje je susreo Nausikaju koja mu je pomogla i dala mu odjeću. Kralj i kraljica mu također odluče pomoći. On im ispriča svoju pripovijest i otkrije im da je on Odisej.

Govori da je na povratku iz Troje vjetar nanio njegov brod u kikonski grad Izmaros koji su on i njegovi ljudi razorili te uzeli njegove žene i blago. Ostali su svi, dok Kikonci nisu pozvali pojačanje i napali ih. Odisej i njegovi ljudi jedva su pobjegli, izgubivši u borbi po šest ljudi sa svakog broda. Devet dana su lutali po moru zbog oluje. Naposljetku su došli na otok Lotofaga, gdje kušaju lotos zbog kojeg posada više ni na što nije mislila, osim na traganje za lotosom. Odisej ih je spasio tako što ih je silom odvukao na brod.

Došli su u zemlju Kiklopa gdje susreću Polifema, Posidonova sina, u njegovoj spilji na kozjem otoku. Polifem jede članove njegove posade za svaki obrok i Odisej mu se odluči osvetiti. Načini oštro oružje i kad se Polifem vrati s ispaše, ponudi ga vinom da ga napije. Polifem zahtijeva Odisejevo ime, a on mu govori da se zove Nitko i Polifem mu obeća da će njega zadnjeg pojesti. Kad Polifem zaspe, pijan od vina, oni mu zabiju šiljak u oko da ga oslijepe. Polifem se budi i vičući traži pomoć ostalih kiklopa, a kad ga oni upitaju što se događa, on im odgovara ‘Nitko ubiti mene iz prijevare hoće’.